Mnogi se roditelji pitaju: „Je li moje dijete samo progovorilo kasnije ili ima pravi poremećaj govora?“ Ta se dva pojma često brkaju, iako znače različite stvari i zahtijevaju drugačiji pristup i podršku.
U ovom članku jasno i razumljivo objašnjavamo što je kašnjenje u govoru, što je poremećaj govora i kako ih prepoznati.
Što je kašnjenje u govoru?
Kašnjenje u govoru znači da se jezični razvoj djeteta odvija sporije nego kod vršnjaka, ali u pravilu u ispravnom smjeru. U većini slučajeva radi se o individualnom tempu sazrijevanja i ne mora biti razlog za zabrinutost.
Tipični znakovi kašnjenja u govoru:
-
Dijete kasnije počinje izgovarati prve riječi.
-
Ima manji rječnik od svojih vršnjaka.
-
Kasnije počinje slagati rečenice.
-
Razumijevanje govora obično je u granicama normale.
Do druge godine dijete bi trebalo koristiti barem 50 riječi, a oko treće godine slagati jednostavne rečenice. Ako se to ne događa, može se govoriti o kašnjenju u govoru. Dobra je vijest da se takvo kašnjenje često može nadoknaditi – uz odgovarajuću podršku kod kuće, primjerice kroz igru i poticaj kao što nudi Kinderspeech.
Što je poremećaj govora?
Poremećaj govora je ozbiljniji jezični problem, kod kojeg nije usporen samo razvoj, već je i njegov smjer neuobičajen ili pogrešan. Nije riječ samo o „kasnom progovaranju“, već o kvalitativnom odstupanju u govornom razvoju.
Znakovi poremećaja govora mogu uključivati:
-
Dijete nepravilno izgovara glasove (npr. šišlja, izostavlja ili zamjenjuje glasove).
-
Govor je teško razumljiv ili nejasan.
-
Ima poteškoće u formiranju rečenica i izražavanju misli.
-
Često je oslabljeno i razumijevanje govora.
Poremećaji govora najčešće zahtijevaju logopedsku intervenciju, stoga je važno rano prepoznati znakove i uključiti stručnjaka.
Kako roditelj može prepoznati razliku?
-
Ako dijete govori malo, ali jasno i dobro razumije, najvjerojatnije je riječ o kašnjenju u govoru.
-
Ako dijete govori nerazgovijetno, ima problema s izgovorom ili razumijevanjem – moguće je da se radi o poremećaju govora.
U oba slučaja ključno je reagirati na vrijeme. Kod kašnjenja govora, puno može pomoći svakodnevna stimulacija i igra – primjerice s pomoću alata poput Kinderspeech. Kod poremećaja govora nužna je stručna pomoć logopeda.
Zaključak
Kašnjenje u govoru najčešće je razlika u tempu razvoja koja se može nadoknaditi uz podršku kod kuće. Poremećaj govora je ozbiljnije odstupanje koje zahtijeva profesionalnu terapiju. Uloga roditelja je presudna: promatraj, potiče dijete, igraj se s njim i zatraži pomoć kad je to potrebno. Kinderspeech može biti odličan saveznik u prvim koracima govornog razvoja.